RIM Rimsko Carstvo zajednički je naziv za sva antička područja i narode koji su priznavali vlast rimskog naroda. Rim se iz malog seoskog naselja razvio u grad i uspijeva pokorit čitavi Apeninski poluotok. U vrijeme svog najvećeg teritorijalnog proširenja Rimsko Carstvo je vladalo područjima od Britanije do Egipta. Rimska kultura i umjetnost zapravo su nastavak Grčke kulture zato glavne odjevne predmete Rimljana TOGU i TUNIKU možemo smatrati nasljednicima Grčkog PEPLOSA i HITONA. TUNIKA je košulja s rukavima ili bez njih. Sezala je do koljena, a u struku je bila pričvršćena pojasom. Rimljanke su svoje tunike vezivale ispod grudi i time davale tijelu lijepu vitku liniju. Tunike su bile izrađene od tanke vunene tkanine u raznim bojama, najčešća je bila bijela boja. Kasnije su tunike bile svilene. Svila je bila jako skupa i dragocjena tkanina koja se uvozila iz Kine. Za vrijeme cara Dioklecijana tunika dobiva duge rukave. Dioklecijan ju je prozvao DALMATINKA. Ona je bila jako široka najčešće ljubičaste boje, kasnije crvena i bijela s prugama. Dalmatinku su nosili prvi kršćani, s vremenom se skratila i postala odjećom bogatih ljudi. Dalmatinka je i danas dio odjeće u obredima katoličke crkve. TOGA je vuneni ogrtač koji se omatao oko tijela,a bio je u obliku četverokuta. Nosila se preko tunike i bila je oznaka rimskog državljanstva. Toga je obično bila bijele boje, a crvena ili ljubičasta traka na njenim rubovima označavali su kraljeve. Nisu je nosili samo pjesnici i učeni ljudi koji nisu imali vremena, a ni volje omatati kompliciranu togu, odijevali su ogrtače koji su nazivali PALIJ. Rimljanke su odijevale tuniku, a preko nje haljinu koja je u bogatim naborima padala do poda ta halja nazivala se STOLA. Imala je pojas, a ponekad i rukave. Danas je stola dio crkvenog ruha i predstavlja usku i ukrašenu traku koja se stavlja oko vrata i slobodno visi preko prsiju. Preko stole rimljanke su nosile kaput koji se naziva PALA. To je ogrtač sa kapuljačom koja se prebacivala preko glave, tako da je kosa bila pokrivena.
Obuća rimljana su kožne visoke vezane sandale u svim bojama, a senatori su nosili samo crne, patricij i ostali visoki plemići ljubičaste. Rimljani su kod kuće obuvali papuče koje su se vezale visoko gotovo iznad koljena.
|
MEZOPOTAMIJA Na području Eufrata i Tigrisa rođene su civilizacije koje se u vremenskom slijedu razvijaju jedna iz druge. Sumersko-akadsku , asirsku i babilonsku kulturu objedinjuje naziv kultura Mezopotamije. Odjeća Asiraca i Babilonaca razvila se iz sumerske nošnje. Odjevni predmet napravljen je od čuperaka vune koje smo već spominjali prerasli su tijekom vremena u vunene šalove za oba spola. Žene su nosile do gležnja dugu vunenu odjeću pokrivajući lijevo rame, a preko nje su zamotale šal bogato ukrašen resama. U mezopotamskoj umjetnosti predočuju žene u dugom nabranom ruhu. Asirski zakoni još su oko 1200. g. pr. Kr. prisilili udane žene kad se pojavljuju u javnost lice pokriju velom, to je prvi primjer običaja koji se na ovim zemljopisnim prostorima zadržao do danas. Muškarci odijevaju KANDIS, krojenu dugu tuniku s kratkim rukavima koja se nosila uz dugi šal. Obuću su činile sandale i visoke gležnjače od meke kože.
I žene i muškarci nosili su dugu kosu, a muškarci su njegovali duge brade. Kosu i bradu kovrčali su pomoću ugrijanog željeza za kovrčanje, a ponekad se u njih uplitala zlatna nit.
|
|
EGIPAT
 Povijest drevnog Egipta zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000 p.K. Narmer, koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat, bio je prvi faraon, iako arheološki dokazi upućuju da je razvijeno egipatsko društvo postojalo i znatno prije toga. Egipatska kultura mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu. Vjerovanja u razne Bogove, veza života i smrti, te zagrobni život odrazio se i na odnos prema tijelu živog čovjeka i mrtvog, a opisano je do detalja u grobnicama faraona, kraljica, prinčeva i princeza Egipta. Odjeća i nakit Svi vladari i vladarice željeli su odjećom i ostalim simbolima pokazati moć i ljepotu. Odjeća Egipćana čini se jednostavnom, no upravo u toj jednostavnosti drapiranja i podvezivanja prozračnog kalika tajna je estetskog savršenstva. Svi obrisi tijela mogli su se vidjeti kroz prozirne odjevne predmete čija dužina je dopirala od polovice bedara do gležnja nogu. Pretežno bijela boja u odjeći dala je mogućnost da boje dodaju kroz ukrase (nakit i kolar) i razna oglavlja, krune koje su nosili moćni vladari i vladarice. Osnovni materijal za izradu plisirane ili drapirane odjeće je lan koji je bio lijepog jednostavnog tkanja. Važan
dio odjevnih predmeta je šareni ovratnik izrađen od komada stakla,
perli i drugih predmeta. Nošenje ovratnika u Starom carstvu bilo je
ograničeno na određen krug ljudi, dok u Novom carstvu ljudi raznih
slojeva nose ovratnik. U novom carstvu zavladala je raskoš, fine tkanine
protkane zlatom. Jedan od najpopularnijih pokrivala za glavu
bio je klaft - prugasta marama koja se formira u razne oblike. Široki
slojevi nosili su kape od filca u obliku glave kalote. Frizura Frizura važan je element egipatske nošnje. Žene su stavljale periku preko svoje kose čiji su se pramenovi vidjeli na čelu. Prema rangu bilo je dozvoljeno da žene visokog društvenog položaja imaju debele pramenove, a njihove službenice tanke. Perike su bile izrađene od ljudske ili životinjske kože ili biljnih vlakana. Perike su bojali u jako crvenu, plavu ili zelenu. Svećenici nisu nosili perike i brijali glave. Nisu nosili ni bradu ni brkove. Prinčevi su nosili debeli pramen
vlastite kose koji je padao sa strane. Faraon je nosio umjetnu bradu
geometrijskog oblika kao i kraljica kojoj je bila povjerena uprava
zemlje. Bradu su nosile i princeze koje su po podrijetlu bile iznad
svojih muževa. Šminka Egipćani su posebnu pažnju posvećivali načinu šminkanja. Među najstarije poznato sjenilo za oči ubraja se egipatski prah malahita, prirodnog karbonata bakra zelenkaste boje. Nakon toga, od vremena treće dinastije, moda skreće prema ugljenu i antimonu, kojeg je bilo u izobilju na istočnim obalama Crvenog mora. Šminka oko očiju sastojala se od crnih linija izduženih oko očiju i to od unutarnjeg ruba prema vanjskim dijelovima oka. Te dvije linije sastajale u se na rubu i produžavale na vanjski rub oko dva cm. Oči su sjenčane i to u plavu ili zelenu boju ovisno o boji perike. Obrazi i usta bojani su crveno, a trepavice i obrve u crno. Ponekad
kao osnovni ten upotrebljavale su bijelo olovo i mirisna ulja. Razne
kreme i mirisna ulja bili su važan dio tadašnje kozmetike, kod žene i
muškaraca koji su smatrali vrlo lijepim i modernim imati glavu namazanu
uljem da se lijepo sjaji. No iza uljepšavanja krili su se i praktični
razlozi: šminka je sadržavala sastojke koji su djelovali antibakterijski
te su odbijali sunce, pa čak i insekte. Drevni
Egipat bio je poznat po svojoj očaravajućoj ljepoti, egzotičnim
mirisima, lijepoj odjeći, blistavom stilu i neobičnim frizurama.
Upotrebljavali su sapune, kreme i ulja za njegu kože. Aromatične parfeme
i dramatične frizure za kroćenje kose u sparnim uvjetima. Oživjeli su
umjetnost i važnost kontrole rađanja i SPA.
PERZIJA
(600. – 331. pr. Kr.) Perzija (današnji Iran) je mjesto naseljeno od prapovijesnih dana. Perzijsko carstvo je svoj vrhunac doživjelo u razdoblju između 523. i 465. godine pr. Kr. Perzija je imala razvijene administrativne institucije i dostigla visoku razinu monumentalne umjetnosti. Religija Perzijanaca bila je zasnovana na učenju Zaratustre, odnosno na ravnoteži suprotnosti dobra i zla. Perzijanci su od Mezopotamije prihvatili kandis i plašt ali su zadržali orginalna pokrivala za glavu i obuću. Karakteristična kapa, Grci su je nazivali frigijska, bila je napravljena od mekog pusta sa spiralno zavrnutim vrhom. Nešto kasnije kroz stoljeća ta kapa je postala simbolom francuskih revolucionara. Revolucionarnu novinu predstavlja pojava hlača koje se smatraju izvornim perzijskim odjevnim predmetom. Pretpostavlja se da su ga nosili muškarci i žene.
|
||
